Anlaser u automobilu: Kako funkcioniše starter i kako prepoznati kvar?

🕐 8 min čitanja

Svaki put kada okreneš ključ ili pritisneš dugme za start, jedan mali električni motor obavlja posao koji tvoj motor sam nije u stanju: pokreće ga od mrtve tačke. Taj proces traje svega djelić sekunde i prolazi neprimijećeno dok sve funkcioniše kako treba. Kada anlaser zakaže, motor jednostavno ostaje nijem. U nastavku objašnjavamo šta je anlaser, kako je građen, na koji način radi i kako na vrijeme prepoznati da nešto nije u redu.

Šta je anlaser i koja je njegova uloga?

Anlaser, poznat i kao starter ili elektropokretač, električni je motor čija je jedina namjena pokretanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem u trenutku paljenja. Naziv dolazi od njemačke riječi Anlasser, što znači pokretač, dok se u engleskom govornom području koristi naziv starter motor.

Radi se o jednosmjernom elektromotoru s četkicama koji koristi struju iz akumulatora kako bi mehanički zakrenuo motor i pokrenuo proces sagorijevanja. Bez anlasera, ugašeni motor ne može sam krenuti jer mu je za prvu kompresiju i paljenje neophodan vanjski okretni moment.

Anlaser je smješten sa strane bloka motora, u neposrednoj blizini zamajca, i pričvršćen je na kućište mjenjača s dva do tri šrafa. Njegova pozicija mora biti takva da zupčanik anlasera može stupiti u direktan kontakt s ozupčenim vencem zamajca pri svakom paljenju.

Od čega se sastoji anlaser?

Anlaser je kompaktan uređaj koji sadrži nekoliko preciznih komponenti koje moraju raditi usklađeno. Razumijevanje uloge svakog dijela olakšava dijagnostiku kada anlaser prestane ispravno funkcionisati.

Stator je vanjsko kućište anlasera s pobudnim namotajima koji stvaraju magnetno polje neophodno za okretanje rotora.

Rotor (kotva) je unutrašnji dio koji se obrće unutar magnetnog polja statora. Napaja se strujom kroz četkice i kolektor, a na njegovoj osovini nalazi se i pogonski zupčanik.

Četkice su grafitni kontakti koji klize po kolektoru i prenose struju na rotor. Ovo su potrošni dijelovi koji se habaju tokom eksploatacije i najčešći su uzrok kvara anlasera na starijim vozilima.

Kolektor je sistem bakarnih segmenata na osovini rotora po kojima klize četkice.

Elektromagnet (vučni magnet ili automat) je elektromagnetski prekidač koji istovremeno obavlja dvije funkcije: fizički pomjera bendiks prema zamajcu i zatvara električno kolo koje napaja rotor visokom strujom.

Dvokraka poluga mehanički prenosi kretanje elektromagneta na bendiks.

Bendiks je sklop koji se sastoji od pogonskog zupčanika i slobodnog ležaja. Zupčanik se pri paljenju zahvata za ozupčeni venac zamajca i prenosi okretni moment. Slobodni ležaj je podjednako važan dio jer u trenutku kada motor počne raditi i dostigne obrtaje veće od anlasera, automatski prekida vezu između anlasera i zamajca i štiti anlaser od prekomjerne brzine.

Kako anlaser radi, faza po faza?

Pokretanje motora odvija se u nekoliko faza koje traju svega nekoliko stotih dijelova sekunde, ali svaka od njih mora biti ispravna kako bi motor uopšte krenuo.

Faza 1: Aktiviranje paljenja. Vozač okreće ključ ili pritiska dugme za start. Signal odlazi ka relejnom kolu sistema za paljenje, koje zatvara strujno kolo i napaja elektromagnet anlasera naponom od 12 volti.

Faza 2: Izbacivanje bendiksa. Elektromagnet se aktivira i kroz dvokraku polugu fizički gura bendiks prema naprijed, u smjeru ozupčenog venca zamajca.

Faza 3: Zahvatanje zupčanika. Zupčanik anlasera se zahvata za venac zamajca. Ako zub ne uđe odmah u odgovarajući otvor, opruga unutar bendiksa apsorbuje udar i drži zupčanik u kontaktu dok se ne postigne pravilno zahvatanje.

Faza 4: Zatvaranje glavnog strujnog kola. Čim je zupčanik pravilno zahvaćen, elektromagnet zatvara i glavni strujni kontakt koji propušta punu struju ka rotoru. Struja prolazi kroz četkice na kolektor, a potom kroz rotor.

Faza 5: Okretanje motora. Rotor anlasera počinje da se obrće pod uticajem magnetnog polja. Kroz bendiks i ozupčeni venac, rotacija se prenosi na zamajac koji zatim kreće cijeli motor. Motor prolazi kroz kompresione takte i počinje sagorijevanje.

Faza 6: Automatsko isključivanje. Čim motor počne raditi i dostigne obrtaje koji prevazilaze obrtaje anlasera, slobodni ležaj unutar bendiksa automatski prekida vezu. Na taj način se anlaser štiti od uništenja uzrokovanog prekomjernom brzinom.

Anlaser kod benzinskih i dizelskih motora

Principijelno, anlaseri u benzinskim i dizelskim motorima rade na identičan način. Razlika leži u zahtjevima koje ova dva tipa motora postavljaju pred anlaser.

Dizelski motori imaju znatno višu kompresiju od benzinskih, što znači da im je potreban veći okretni moment kako bi se motor zakrenuo do brzine na kojoj počinje sagorijevanje. Iz tog razloga anlaseri za dizelske motore su snažniji, troše više struje i fizički su veći od onih koji se koriste u benzinskim motorima iste zapremine.

Pored toga, dizelski motori su opremljeni žariljkama koje zagrijavaju komoru za sagorijevanje prije i tokom paljenja, posebno na niskim temperaturama. Žariljke i anlaser rade koordinisano, a oba troše struju iz akumulatora istovremeno, što je razlog zašto je akumulator u dizelskom vozilu pod znatno većim opterećenjem pri hladnom startu nego u benzincima.

Ako voziš dizelsko vozilo, posebno je važno da akumulator bude u dobrom stanju, jer slab akumulator u kombinaciji sa snažnim anlaserom na hladnoći može rezultirati neuspješnim paljenjem, što dugoročno oštećuje i anlaser i akumulator.

Start-stop sistem i moderni anlaseri

Start-stop sistem koji se standardno ugrađuje u moderna vozila automatski gasi motor pri svakom zaustavljanju i ponovo ga pali čim vozač otpusti kočnicu ili pritisne gas. Ovaj sistem ima dalekosežne posljedice po anlaser.

Standardni anlaser u prosječnom vozilu izdržava od 50.000 do 80.000 ciklusa paljenja tokom cijelog vijeka vozila. Vozilo sa start-stop sistemom u gustom gradskom saobraćaju može imati i do 500.000 ciklusa paljenja za isti period, jer se motor gasi i pali na svakom semaforu.

Zbog toga anlaseri za start-stop vozila moraju biti posebno konstruisani. Imaju ojačane ležajeve, preciznije mehanizme za zahvatanje zupčanika i napredniju elektroniku koja osigurava brzo i tiho pokretanje motora. Ugradnja standardnog anlasera u vozilo sa start-stop sistemom greška je koja brzo dovodi do novog kvara.

Simptomi kvara anlasera

Anlaser rijetko otkaže naglo bez ikakvog upozorenja. U većini slučajeva, prije potpunog otkaza javljaju se znakovi koji ukazuju da nešto nije u redu.

• Jedan glasan klik bez pokretanja motora - karakteristika kvara elektromagneta ili glavnog kontakta. Elektromagnet se aktivira i čuje se udar, ali rotor ne dobija napajanje.
• Više uzastopnih klikova - akumulator nema dovoljno struje da drži elektromagnet stabilan, ili su električni kontakti anlasera u lošem stanju.
• Sporo okretanje motora pri paljenju - motor se obrće ali sporo, kao pod otporom. Uzrok mogu biti istrošene četkice anlasera, ali i slab akumulator.
• Anlaser radi ali motor se ne pokreće - bendiks se ne zahvata ispravno za venac zamajca, što može biti posljedica istrošenog zupčanika bendiksa ili oštećenog ozupčenog venca.
• Anlaser se ne isključuje nakon paljenja - slobodni ležaj je zaglavljen ili je kontakt elektromagneta zalijepljen. Ovo je hitno stanje jer anlaser koji se ne isključi brzo izgori.
• Škripa ili zujanje pri paljenju - loše zahvatanje zupčanika anlasera i venca zamajca, ili oštećen ležaj unutar anlasera.

Kako razlikovati kvar anlasera od praznog akumulatora?

Ovo je pitanje koje zbunjuje mnoge vozače jer su simptomi slični. Postoji nekoliko načina da se to utvrdi prije pozivanja mehaničara.

Provjeri unutrašnja i prednja svjetla prije pokušaja paljenja. Ako svjetla gore punim intenzitetom, ali motor ne pali ili se čuje samo jedan klik, uzrok je vjerovatno anlaser. Ako su svjetla slaba ili se gase pri pokušaju paljenja, akumulator je prazan ili u kvaru.

Provjeri napon akumulatora voltmetrom. Akumulator u dobrom stanju treba imati 12,4 do 12,7 volti u mirovanju. Vrijednosti ispod 12 volti govore o smanjenom kapacitetu. Ako napon pri pokušaju paljenja padne ispod 9 do 10 volti, akumulator ne može isporučiti dovoljno struje.

Ako je akumulator ispravan, ali motor i dalje ne pali, anlaser treba pregledati u servisu uz pomoć dijagnostičke opreme.

Remont ili zamjena anlasera?

Kada anlaser otkaže, postoje dvije opcije. Remont podrazumijeva demontažu anlasera, pregled svih dijelova i zamjenu samo onih koji su istrošeni ili oštećeni. Najčešće se remontuju četkice, kolektor, bendiks i ležajevi. Remont je jeftinija opcija, ali ima smisla samo ako su rotor, stator i kućište u dobrom stanju.

Zamjena kompletnom novom ili remontovanom jedinicom preporučuje se kada je anlaser stariji, kada su oštećeni rotor ili stator, kada vozilo ima start-stop sistem koji zahtijeva posebnu vrstu anlasera, ili kada je cijena remonta bliska cijeni nove jedinice.

Najčešća pitanja o anlaseru